Učenici, učitelji i pedagoginja OŠ Brod Moravice, kao i polaznici dječjeg vrtića u pratnji odgajateljice, obilježili su školski sportski dan pod nazivom “Viteške igre kralja Tomislava”. Aktivnosti su organizirane na prostoru livade koja okružuje školu, ispunjene drvećem i školskim vrtom, a dio natjecateljskih igara proveden je i na školskom igralištu. Ovaj tematski sportsko-rekreativni događaj održan je 26. svibnja 2025.g., povodom obilježavanja Međunarodnog dana sporta, a vezan je ujedno i uz provedbu ovogodišnjeg školskog projekta zvanog “1100 godina od krunidbe kralja Tomislava”.
Dvomjesečne pripreme sastojale su se od osmišljavanja igara, utvrđivanja njihovog povijesnog konteksta te u konačnici planiranja njihove realizacije.
Učenici su, uz mentorstvo učitelja likovne kulture, Bojana Raukara, izradili viteške rekvizite poput oklopa, kaciga i medalja. U vodstvu učitelja povijesti, Erika Šnelera, utvrdili su osnovna pravila i povijest igara.
Domar škole, Emil Tušek, vrijednim je radom osigurao vanjske rekvizite poput koplja, užeta i štapova.
U konačnici, koordinatorica poslova i voditeljica Viteških igara bila je učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture, Rea Raušel.
Sudionici viteških igara bili su podijeljeni u pet skupina, odnosno pet plemićkih kuća nazvanih: Trpimirovići, Šubići, Jelačići, Zrinski i Frankopani. Svaka kuća sadržavala je učitelje/voditelje uz pedagoginju te po šestero učenika.
Kuće su sudjelovale u sveukupno 8 raznolikih kreativnih radnih zadataka u kojima su se učenici natjecali u pratnji učitelja, a polaznici vrtića sudjelovali su u poligonu prepreka, uz vodstvo odgajateljice.
Zadatkom turnirskog dvoboja „Kopljonoše“, učenici su na siguran i zabavan način prikazali borbu vitezova u namjeri izbacivanja protivnika iz njegova sedla. Opremivši se potrebnim alatima, poput spužvastog koplja, štita i kacige, zatrčavali su se jedan prema drugome te „ubodom“ u trup ili štit nastojali osvojiti bod.
Skakanjem u jutenim vrećama prisjetili smo se seljačkog načina života koji je bio osnova srednjovjekovne ekonomije. Igra je poslužila kao podsjetnik na seoske sajmove gdje su se održavala natjecanja za zabavu pučana. Većina učenika složila se kako im je ova aktivnost najviše prirasla srcu.
Igra koja je privukla osobitu pažnju svih sudionika bila je “Trka na prstenac”, koja potječe iz viteških turnira kasnog srednjeg vijeka. Jahanje na konju te pokušaj uboda kopljem u prstenac koristilo je za uvježbavanje borbenih vještina, a kasnije i za zabavu. Učenici su trčećim zaletom nastojali ubosti kopljem središte prstena i time osvojiti željeni bod.
Igra “Viteški parovi” – trčanje vezanim unutrašnjim nogama predstavljala je motorički izazov svim učenicima. Koordinacija, spretnost i brzina pokreta oba učenika u paru bili su preduvjet uspješnog savladavanja zadatka. U razdoblju srednjeg vijeka viteške družine i pješaštvo morali su djelovati kao jedno tijelo, a svako neusklađeno kretanje moglo je značiti poraz.
Osobitu koncentraciju, smirenost i preciznost zahtijevala je viteška igra gađanja drvenog stalka potkovama. Potkove u srednjem vijeku bile su svakodnevni predmet u životima konjanika i kovača. Vojnicima i seljacima bacanje potkova predstavljalo je oblik zabave i vježbe preciznosti, a naši učenici bili su oduševljeni vidjevši i koristeći prave potkove.
Aktivnost u kojoj su učenici demonstrirali eksplozivnu snagu, tipa bacanja, bila je potiskivanje kugle s ramena. Bacanje kamena ili teških predmeta bio je popularan oblik nadmetanja među vojnicima i seljacima, a igra simbolizira važnost fizičke snage u vremenu kada je ratnik morao nositi teško oružje i oklop te obavljati zahtjevne poljoprivredne poslove.
Osobitu pažnju privukla je i natjecateljska igra streličarstva. Koristeći plastičnu metu te sigurne plastične strijele s mekanim nastavkom, učenici su pokazali sposobnost preciznosti i usmjeravanja pažnje. Meta je sadržavala i broj bodova na prednjoj strani, što je potaklo dodatni interes. Osim u srednjovjekovnim bojevima, streličarstvo je bilo korišteno i za lov, što je bila privilegija plemstva te potreba za preživljavanje u siromašnijim slojevima.
Posljednja, no kondicijski najzahtjevnija aktivnost, bila je “Marama Kraljice Jelene”. Igra je simbolična i inspirirana srednjovjekovnim motivom "spašavanja dame" ili borbe za čast i naklonost plemkinje. Učenici su ekipno skupljali bodove pretrčavajući školsko igralište i nastojeći pojedinačno prenijeti devet marama iz jednog drvenog obruča u drugi.
Zanimljiv i poticajan sadržaj demonstrirali su i polaznici dječjeg vrtića uz vodstvo odgajateljice, a glasnu i snažnu podršku pružali su im učenici Škole. Savladavali su poligon prepreka, što je zahtijevalo prikaz sposobnosti brzine, preciznosti i koordinacije pokreta. Bravo za naše vrtićance!
Proglašenjem uspjeha plemićkih kuća te pozdravnom riječju voditeljice, završeno je obilježavanje Viteških igara kralja Tomislava. Ujedno je najavljena i proslava Dana škole kojom će prilikom biti izvedena učenička priredba krunidbe kralja Tomislava. Time smo zaokružili priču o slavi kralja Tomislava i utjecaju srednjega vijeka.